Obilježavanje svjetskog Dana pčela

Savez pčelarskih udruga primorsko-goransko županije Apiliburnija obilježio je Svjetski dan pčela u Rijeci u prostoriji Gradske vijećnice dana 20.05.2023. godine (petak) s početkom u 11,00 sati. Nazočne pčelarice i pčelare pozdravio je predsjednik Saveza Ivice Barak.

1. O važnosti Svjetskog dan pčela upoznao nas je Slavko Suzić, čije predavanje možete pogledati na ovom linku. Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi prepoznala je važnost pčela u ekosustavu pa je tako 20. svibnja i službeno proglasila kao Svjetski dan pčela.

Pčele su nezaobilazna karika u oprašivanju oko 75% prehrambenih proizvoda te je poljoprivreda cijelog svijeta ovisi upravo o njima Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva.

2. Obilježavanje je nastavio pčelar Miroslav Antončić iz Velike Gorice predavanjem „Moj način pčelarenja – proizvodnja matične mliječi i perge“, koje je također u potpunosti u privitku.

Matična mliječ je jedno od prirodnih bogatstava koje proizvode pčele, kao i propolis i med. Ona je odlična hrana za pčele, služi kako bi ih zaštitila (kao i ličinke) te im davala dovoljno energije.

Matična mliječ koristi se od davnina za promicanje dugog života. Ona stimulira libido i vraća vitalnost. Vrlo je učinkovita u borbi protiv široke palete vanjskih napada i utjecaja štiteći tako imunitet, stanice i kožu, dok u isto vrijeme pomaže u obnavljanju energije. Jedina značajna kontraindikacija matične mliječi jest alergija na pčelinje proizvode.

Matična mliječ je gusta, neprozirna masa, blijedožućkaste boje i karakteristične arome. Svoju je reputaciju stekla kao jedan od najčešće istraživanih dodataka prehrani na tržištu, ali to je prije svega proizvod s vrlo bogatim sastavom. Iznimni sastojci matičnu mliječ čine antioksidansom i proizvodom s anti-aging svojstvima.

Matična mliječ je super hrana koja je izuzetno bogata hranjivim tvarima; sadrži proteine, šećer, visoku količinu vitamina. Također je jedan od najboljih prirodnih izvora vitamina B5, kao i aminokiselina, minerala (kalcij, željezo, bakar, magnezij, fosfor, kalij, silicij, sumpor, natrij…), esencijalnih masnih kiselina, ugljikohidrata, elemenata u tragovima i prirodnih antibakterijskih i antibiotskih komponenata.

Matična mliječ sadrži vitamine A, B, C, D, i E i jedini je prirodni izvor koji sadrži acetilkolin u čistom obliku. Acetilkolin je neurotransmiter koji omogućuje prijenos impulsa između živčanih stanica u organizmu.

Od šećera, matična mliječ sadrži glukozu i fruktozu, a sastav matične mliječi promjenjiv je ovisno o godišnjem dobu, fiziološkom stanju pčela te uvjetima u kojima se čuva.

Matična mliječ je jedan od najbogatijih i najcjelovitijih dodataka prehrani, zajedno s goji bobicama.

Perga je fermentirana pelud koja je 10 puta hranljivija nego obična. Ako se duže koristi, jača imunitet i tako sprječava nastanak pojedinih bolesti, a naročito pomaže kod oporavka poslije teških operacija i oboljenja.

Svi pčelinji proizvodi su jako hranljivi i ljekoviti, a perga je, pored matične mliječi, najljekovitiji i najskuplji proizvod pčela. Ona je u stvari fermentirana pelud, koja je 10 puta hranljivija nego obična pelud.

Stari pčelari kažu da, ako ga promatramo industrijski, pelud je sirovina dok je na cvijetu, polu-proizvod dok je na nogama pčele, a gotov proizvod kada je smješten u košnici i tada postaje perga.

Perga je fermintiran peludni prah kojega su pčele smjestile u ćelije saća, a pri tom mu dodale određene kvasce, enzime, fermente, te on nekoliko dana sazrijeva. Pčele saće pune dvije trećine pergom, onda ga pokrivaju slojem meda, pa je on kao takav konzerviran.

Ovaj proizvod pčela sadrži preko 200 mikroorganizama obogaćenim šećerima, proteinima, enzimima, aminokiselinama, ugljikohidratima, prirodnim kvascima, vitaminima - od vitamina grupe B, do vitamina C, D, E, K i drugih. U 100 grama perge nalazi se 13 miligrama rutina, koji naročito jača stijenke krvnih žila pa je zato perga najbolji lijek za kardiovaskularne bolesnike i anemične osobe. Također, koristi se i za ubrzan rast organizma i učvršćivanje kostiju, u liječenju alkoholizma i psihičkih oboljenja. Perga je za pčele, takozvani, pčelinji kruh. Koliko je vrijedna govori i njezina cijena na tržištu, koja je i do jedan euro za gram.

Postoji malo pčelara koji vade pergu, jer je u košnici ima jako malo. Pčele je čuvaju za ishranu radiličkog legla i kada bismo mi izvadili pergu, takva košnica bi bila osuđena na propast, jer bi ostala bez hrane za sljedeću generaciju pčela, pod uvjetom da u prirodi nema drugih izvora peludi ili joj se ne dodaje pelud na kakav drugi načini. U košnici treba uvijek ostaviti minimum perge da bi leglo pčela opstalo u njoj.

Fermentirana pelud sazrijeva oko 15 dana u saću dok ne postane perga, zatim se vadi posebnim vadilicama i odlaže u bočicama koje se čuvaju u zamrzivaču daleko od sunčeve svetlosti. U kombinaciji s medom, perga je konzervirana i tako može dugo ostati, a da ne izgubi svoja vrijedna svojstva. Može se jesti kao slatkiš u izvornom stanju, i to ne više od pola kavene žličice za odrasle i to tako da se otopi u ustima. Pored meda, može da se koristiti i u kombinaciji sa matičnom mliječi i propolisom.

Pčelinji proizvodi su generalno malo ispitani i sve se svodi na pretpostavke i iskustvo. Med i svi preparati na bazi meda nisu lijekovi, ali se mogu upotrebljavati kao pomoćna ljekovita sredstva. Ako se duže koristi, perga jača imunitet i tako sprječava nastanak pojedinih bolesti, a naročito pomaže kod oporavka poslije teških operacija i oboljenja. Zato i postoji izreka kod pčelara - koristite med kao hranu da ga ne biste koristili kao lijek.

3. Nakon predavanja održana je redovna Skupština Saveza pčelarskih udruga primorsko-goranske županije Apiliburnija. Druženje je završilo domjenkom u Primorskoj konobi.

Nekoliko fotografija više pogledajte ovdje.

Ivica Barak