Milice Jadranić 2,
Registarski broj: 08001042,
OIB: 35753507673,
predsjednik Ivica Fajdetić
Pčelarska udruga Učka, Ičići
Veprinac, Balači 4,
51414 Ičići
Registarski broj: 08000211,
OIB: 14583450612,
predsjednik Rešid Selimović
Udruga pčelara Smreka, Vrbovsko
Ivana Gorana Kovačića 11,
Registarski broj: 08000312,
OIB: 26824469818,
predsjednik Saša Burić
Donje selo 48, Fužine
Registarski broj: 08000169,
OIB: 78731013553,
predsjednik Damir Zanoškar
25. siječanj 1931. Godine na Sušaku osnovana je „Primorska pčelarska zadruga Sušak“ sa ograničenim jamstvom. To je bio početak organiziranog pčelarenja na Sušaku i cijelom primorju sa otocima. Osnovala je nekoliko podružnica. Glavni osnivač i predsjednik Primorske zadruge bio je bankarski činovnik Ivan Petrović. Zadruga vrlo uspješno djeluje do drugog svjetskog rata.
Poslije drugog svjetskog rata 1947. godine nekoliko članova upravnog odbora Primorske zadruge Sušak, na čelu sa bivšim predsjednikom Ivanom Petrovićem organiziraju Pčelarsku zadrugu Rijeka. Ravnatelj zadruge je Ivan Turato. Zadruga djeluje vrlo profesionalno otvaraju i trgovinu meda na Fiumari. Zadruga broji preko 400 članova pčelara sa cijelog kotara Rijeka.
1963. godine zadruga ulazi u financijske probleme te je proglašen stečaj. Nakon nekoliko godina likvidirana je Riječka pčelarska zadruga. Sve godine nakon stečaja članovi bivše pčelarske zadruge se sastaju na pčelarskim sastancima gdje ih vodi formalni tajnik Milan Čubrić sa djelom Upravnog odbora riječke Pčelarske Zadruge
1970. godine isti članovi organiziraju „Pčelarsko društvo Rijeka“ koje je bilo najjače pčelarsko društvo u ondašnjoj Zajednici općina Rijeka, brojilo je do tristo članova i bilo je glavni nosilac pčelarstva na cijelom području Zajednice Općine Rijeka.
1990 godine kod promjene političkog sustava i stvaranje mnogih općina i gradova, dotadašnji tajnik Milan Čubrić sa upravnim odborom, mijenja ime sa Pčelarskog društva Rijeka u ime „Pčelarska udruga Milutin Barač Rijeka“ koja je postala pčelarska udruga svih pčelara prstena grada Rijeka.
Liburnijski kraj odnosno današnje područje općina Opatija, Lovran, Matulji i Mošćenička Draga oduvijek je predstavljalo dobro stanište za pčele. Zbog toga pčelarstvo na ovom području ima dugu tradiciju. Godinama se broj pčelara povećavao stoga se pokazala potreba da se udruže kako bi mogli razmijeniti iskustva, angažirati stručnjake i što više saznati o zaštiti svojih pčela od bolesti i suvremenim načinima pčelarenja.
I tako je prije 30 godina na inicijativu desetak pčelara s područja Liburnije početkom 1991. godine osnovano Pčelarsko društvo "Opatija" sa sjedištem u Lovranu u koje je već iste godine bilo učlanjeno 34 pčelara.
Društvo je 2007.godine postalo udruga nazvana Pčelarska udruga "Učka" Opatija sa sjedištem u Opatiji.
U ovih 30 godina svog rada udruga je organizirala brojna stručna predavanja, posjete pčelarskim sajmovima te niz drugih aktivnosti kako bi svojim članovima i građanima približila svijet pčela i pomogla da pčelare što uspješnije. Mnogo pažnje posvetilo se radu sa učenicima i djecom iz dječjih vrtića na što smo naročito ponosni kako bi oni od malena upoznali i zavoljeli pčele.
Mnoge druge aktivnosti provedene u proteklih 30 godina privukle su u udrugu nove članove te se nadamo da će ova bogata aktivnost udruge biti nastavljena te da će PU "Učka" i nadalje pomagati svojim članovima u njihovom radu i ljubavi prema pčelama i pčelarstvu.
Na inicijativu Pčelarskog saveza Hrvatske i uz potporu Pčelarskog društva Rijeka, nekoliko domaćih pčelarskih entuzijasta osnovalo je dana 11. studenog 1972. godine PČELARSKO DRUŠTVO MEDUN sa sjedištem u Delnicama.
Društvo je u Delnicama registrirano sa danom 22. siječnja 1973. god., a Pčelarski savez Hrvatske za svog člana primio je novoosnovano društvo 13. travnja iste godine.
Prihvaćenim planom rada društvo je zacrtalo:
Prvih godina imalo je i 70-desetak članova dok zadnjih godina ima 30-tak članova. U početku su svi pčelarili uglavnom AŽ-košnicom (sa nešto pološki), dok danas ima više od pola pčelara koji koriste LR-košnicu ili FA-košnicu.
Tu promjenu uvjetovala je uglavnom velika promjena klimatskih prilika, ali i jako nesigurne medne paše uz nove tehnologije pčelarenja.